Čovjek naslijedi stan od roditelja, oženi se pet godina kasnije i onda odluči podići kredit uz hipoteku na taj stan. Banka pregleda dokumentaciju i traži izjavu supruge da stan nije bračna stečevina. Ista situacija javlja se i pred zemljišnoknjižnim sudom, kad se netko želi upisati kao isključivi vlasnik nekretnine stečene tijekom braka. U oba slučaja traži se ista stvar – pisana i ovjerena izjava da nekretnina nije bračna stečevina, nego vlastita imovina jednog bračnog druga. U ovom tekstu objašnjavamo gdje ide granica između te dvije vrste imovine, tko izjavu traži i zašto, te što izjava mora sadržavati da bi je sud i banka prihvatili.
Bračna stečevina i vlastita imovina – u čemu je razlika
Imovinski odnosi bračnih drugova uređeni su Obiteljskim zakonom, koji razlikuje dvije vrste imovine. Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja braka ili koja potječe iz te imovine – na njoj su bračni drugovi suvlasnici u jednakim dijelovima, dakle svaki na polovici. Vlastita imovina je ono što je bračni drug imao prije sklapanja braka te ono što je za vrijeme braka stekao nasljeđivanjem ili darovanjem.
Ključno je da nije bitno na koga je nekretnina upisana u zemljišnim knjigama, nego kako je stečena. Stan kupljen tijekom braka od plaće jednog bračnog druga bračna je stečevina i onda kad je upisan samo na njega. Obrnuto, stan naslijeđen tijekom braka vlastita je imovina nasljednika i onda kad su oba bračna druga u njemu godinama živjela.
| Kako je nekretnina stečena | Status |
|---|---|
| Kupljena prije sklapanja braka | Vlastita imovina |
| Naslijeđena tijekom braka | Vlastita imovina |
| Darovana tijekom braka | Vlastita imovina |
| Kupljena tijekom braka od zajedničkih prihoda | Bračna stečevina, suvlasništvo u jednakim dijelovima |
| Kupljena tijekom braka novcem iz prodaje naslijeđene nekretnine | U pravilu vlastita imovina, ali treba dokazati podrijetlo sredstava |
Kada banka ili sud traže izjavu
Banke izjavu najčešće traže u postupku odobravanja stambenog kredita s hipotekom, kad je nekretnina koja se opterećuje upisana samo na jednog bračnog druga. Razlog je praktičan – banka želi isključiti mogućnost da drugi bračni drug kasnije istakne suvlasnički zahtjev na založenoj nekretnini i time otežava naplatu. Bez izjave banka često ne ide dalje, ili traži da drugi bračni drug u posao uđe kao sudužnik ili založni dužnik.
Zemljišnoknjižni sud izjavu može tražiti kad se raspravlja upis vlasništva stečenog za vrijeme trajanja braka, a stjecatelj se želi upisati kao isključivi vlasnik u cijelosti. Kod prodaje nekretnine kupac i javni bilježnik također često traže da situacija bude razjašnjena prije potpisa, jer nitko ne želi kupiti nekretninu oko koje kasnije može nastati imovinski spor.
Što izjava mora sadržavati
Izjavu daje onaj bračni ili izvanbračni drug koji na nekretnini nema pravo, u korist onoga koji je vlasnik. Da bi je banka i sud prihvatili, treba imati sljedeće.
- podatke davatelja izjave i njegova bračnog druga (ime, OIB, adresa)
- točnu identifikaciju nekretnine – adresu, broj čestice, broj zemljišnoknjižnog uloška i katastarsku općinu
- izričitu izjavu da nekretnina nije bračna stečevina nego vlastita imovina drugog bračnog druga
- način stjecanja – prije braka, darovanjem uz datum ugovora, nasljeđivanjem uz broj rješenja ili iz vlastitih sredstava izvan bračne stečevine
- izjavu da davatelj na nekretnini ne postavlja nikakve zahtjeve i da se neće pozivati na režim bračne stečevine
- suglasnost za upis bračnog druga kao isključivog vlasnika u cijelosti, dakle 1/1
- naznaku da se izjava daje slobodno i radi upotrebe pred sudom, bankom i javnim bilježnikom
Podatke o nekretnini prepišite doslovno iz zemljišnoknjižnog izvatka. Pogrešan broj čestice ili uloška najčešći je razlog odbijanja upisa, a ispravljanje znači novi odlazak bilježniku i novi trošak.
Ovjera potpisa je obavezna
Za upotrebu u zemljišnim knjigama i pred bankom potpis na izjavi ovjerava se kod javnog bilježnika. Bez ovjere potpisa izjava u pravilu neće biti prihvaćena kao isprava podobna za upis niti kao dokument u kreditnom postupku. Kod bilježnika ponesite osobnu iskaznicu i, po mogućnosti, zemljišnoknjižni izvadak, da se podaci o nekretnini provjere na licu mjesta.
Ako se pozivate na darovanje ili nasljeđivanje, uz izjavu je dobro pripremiti i osnovnu ispravu – ugovor o darovanju ili rješenje o nasljeđivanju s točnim brojem i datumom. Za darovanje nekretnine pogledajte i primjer ugovora o darovanju nekretnine, a ako je unutar obitelji darovan novac kojim je nekretnina kupljena, koristan je i vodič o ugovoru o darovanju novca, gdje se namjena dara izričito navodi.
Vrijedi li isto za izvanbračnu zajednicu
Vrijedi. Izvanbračna zajednica koja ispunjava zakonske uvjete iz Obiteljskog zakona – traje najmanje tri godine, ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete – proizvodi iste imovinske učinke kao brak. To znači da se i kod izvanbračnih partnera imovina stečena radom tijekom zajednice dijeli na jednake dijelove, pa i izjava ima istu svrhu i isti oblik, samo se u njoj umjesto bračnog druga navodi izvanbračni drug.
Ako ne želite pisati izjavu od nule, pripremili smo primjer izjave da nekretnina nije bračna stečevina u Word formatu – s gotovim varijantama načina stjecanja, suglasnošću za upis vlasništva 1/1, varijantom za izvanbračnu zajednicu i uputama za popunjavanje. Preuzimate je odmah nakon plaćanja, popunjavate vlastitim podacima i nosite kod javnog bilježnika na ovjeru.
Što izjava nije
Izjava se daje o jednoj konkretnoj nekretnini i ne znači odricanje od bračne stečevine općenito. Ako bračni drugovi žele urediti cjelokupne imovinske odnose, uključujući buduću imovinu, za to postoji bračni ugovor koji se sklapa kod javnog bilježnika.
Izjava također nije zamjena za suglasnost bračnog druga. To su dva dokumenta za dvije različite situacije – izjava se daje kad nekretnina nije bračna stečevina, a suglasnost kad jest, ali njome raspolaže samo jedan bračni drug upisan u zemljišnim knjigama. Ako je vaša situacija ova druga, potreban vam je primjer suglasnosti bračnog druga.
Česta pitanja
Ulazi li naslijeđena nekretnina u bračnu stečevinu?
Ne. Prema Obiteljskom zakonu, ono što bračni drug stekne nasljeđivanjem ili darovanjem tijekom braka njegova je vlastita imovina, a ne bračna stečevina. Bračnu stečevinu čini imovina stečena radom za vrijeme trajanja braka ili ona koja iz nje potječe. Kod nekretnine upisane samo na jednog bračnog druga banka i zemljišnoknjižni sud ipak često traže pisanu i ovjerenu izjavu drugog bračnog druga kao dokaz.
Mora li izjavu ovjeriti javni bilježnik?
Da, za upotrebu u zemljišnim knjigama i pred bankom potpis se ovjerava kod javnog bilježnika. Bez ovjerenog potpisa izjava u pravilu neće biti prihvaćena kao isprava podobna za upis niti kao dokument u kreditnom postupku. Kod bilježnika ponesite osobnu iskaznicu i zemljišnoknjižni izvadak radi provjere podataka o nekretnini.
Vrijedi li izjava i za izvanbračnu zajednicu?
Vrijedi. Izvanbračna zajednica koja ispunjava uvjete iz Obiteljskog zakona, dakle traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, proizvodi iste imovinske učinke kao brak. Izjava se u tom slučaju daje na isti način, samo se umjesto bračnog druga navodi izvanbračni drug.
Znači li izjava da se bračni drug odriče bračne stečevine?
Ne. Izjava se odnosi isključivo na jednu konkretnu nekretninu navedenu po broju čestice, uloška i katastarske općine, i ne znači odricanje od bračne stečevine općenito. Za uređenje cjelokupnih imovinskih odnosa, uključujući buduću imovinu, bračni drugovi sklapaju bračni ugovor kod javnog bilježnika.
Članak je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet. Za konkretne situacije preporučujemo savjetovanje s odvjetnikom ili javnim bilježnikom.
