Što je BZP na vlasničkom listu?

Ako ste nedavno preuzeli vlasnički list i vidjeli da na njemu više ne piše Izvadak iz zemljišne knjige već BZP, ne brinite to je upravo ono što ste tražili.

Naime od nedavno Sve općine u Hrvatskoj prelaze sa Zemljišne knjige na Bazu Zemljišnih podataka (BZP)

Što je zemljišna knjiga?

Zemljišna knjiga je javni registar koji vodi nadležni zemljišnoknjižni odjel (gruntovnica) i u kojem se upisuju pravni podaci o nekretninama, kao što su:

• vlasništvo i druga stvarna prava na nekretninama (hipoteke, zalozi, služnosti),
• pravni tereti i ograničenja,
• druge činjenice važne za pravni promet nekretninama.

Zemljišna knjiga se sastoji od glavne knjige i zbirke isprava, a njezin je cilj osigurati pravnu sigurnost i transparentnost u prometu nekretnina. Upisi u zemljišnu knjigu su javni i služe kao dokaz pravnog stanja nekretnine

BZP je elektronička baza zemljišnih podataka koja sadrži digitalizirane podatke iz zemljišnih knjiga. To je suvremeni informatički sustav koji omogućuje brži i jednostavniji pristup zemljišnoknjižnim informacijama, uključujući podatke o vlasništvu, teretima i drugim pravnim činjenicama vezanim za nekretnine.

BZP je dio Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS), koji povezuje zemljišnoknjižne podatke s katastarskim podacima radi potpune evidencije nekretnina i prava na njima.

Za te listove ne postoji dvojna numeracija i provedeno je usklađivanje. Dakle one su u potpunosti čiste.

Baza zemljišnih podataka (BZP) je centralizirani i objedinjeni informacijski sustav koji sadrži podatke o nekretninama u Republici Hrvatskoj, a predstavlja ključni dio modernog sustava vođenja zemljišnih knjiga i katastra.

Što je Baza zemljišnih podataka (BZP)?

• Baza zemljišnih podataka sastoji se od katastarskih podataka o nekretninama (ime katastarske općine, broj katastarske čestice, oblik, površina, izgrađenost, način uporabe) te od zemljišnoknjižnih podataka o nositeljima prava, pravnim činjenicama i osobnim odnosima vezanim uz nekretnine46.
• Podaci u BZP-u su objedinjeni i usklađeni, što znači da se katastarski i zemljišnoknjižni podaci vode u jedinstvenom sustavu, čime se izbjegavaju ranije nesuglasice i razlike između zasebnih evidencija katastarskih ureda i zemljišnoknjižnih odjela3.
• Baza omogućuje brži i jednostavniji pristup podacima o nekretninama, njihovu vlasništvu i pravnim teretima, što je od velike važnosti za pravni promet nekretninama i administrativne postupke3.

Organizacija i nadležnost

• Katastarski podaci u BZP-u vode se i održavaju od strane tijela nadležnih za katastar, dok zemljišnoknjižni sudovi vode podatke o nositeljima prava i pravnim činjenicama46.
• BZP je dio šireg Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS), koji povezuje katastarske i zemljišnoknjižne podatke u jedinstvenu bazu i aplikaciju za upravljanje podacima3.

Prednosti Baze zemljišnih podataka

• Omogućuje građanima, pravnim osobama i državnim tijelima pristup točnim i ažurnim podacima o nekretninama na jednom mjestu.
• Skraćuje vrijeme potrebno za pristup podacima i obavljanje uknjižbi.
• Povećava transparentnost i sigurnost pravnog prometa nekretninama.
• Omogućuje izdavanje elektronički ovjerenih isprava poput zemljišnoknjižnih izvadaka i digitalnih katastarskih planova putem online servisa12.

Kako pristupiti Bazi zemljišnih podataka?

• Podaci iz BZP-a dostupni su putem službenih portala poput sustava koji omogućuje online pretragu i izdavanje dokumenata vezanih uz katastar i zemljišne knjige ili putem katastor.hr platforme
• Nadležna tijela (katastarski uredi i zemljišnoknjižni sudovi) koriste BZP za vođenje i ažuriranje podataka.

BZP je moderna, objedinjena i elektronička baza podataka o nekretninama u Hrvatskoj koja integrira katastarske i zemljišnoknjižne podatke, omogućujući pravnu sigurnost, transparentnost i brži pristup informacijama o vlasništvu, pravima i teretima na nekretninama.

Primjer;

Baza zemljišnih podataka (BZP) povezuje podatke o nekretninama tako što objedinuje i usklađuje informacije iz dva ključna izvora: katastarskih podataka i zemljišnoknjižnih podataka.

Kako BZP povezuje podatke?

• Katastarski podaci u BZP-u obuhvaćaju:
  • naziv katastarske općine,
  • broj katastarske čestice,
  • oblik i površinu čestice,
  • stupanj izgrađenosti i način uporabe zemljišta ili objekta.
• Zemljišnoknjižni podaci u BZP-u sadrže:
  • podatke o nositeljima knjižnih prava (vlasnicima, suvlasnicima),
  • pravne činjenice (hipoteke, založna prava, služnosti),
  • osobne odnose vezane uz nekretnine.
• Organizacijski model:
  • Katastarski podaci vode i održavaju tijela nadležna za katastar (Državna geodetska uprava i katastarski uredi).
  • Zemljišnoknjižni podaci vode i održavaju zemljišnoknjižni sudovi (gruntovnice).
• Integracija i usklađivanje:
  • BZP je dio Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS), koji omogućuje međusobnu povezanost i razmjenu podataka između katastarskih i zemljišnoknjižnih sustava.
  • Promjene katastarskih podataka (npr. parcelacije) i zemljišnoknjižnih upisa usklađuju se u BZP-u, čime se osigurava usklađenost prostornog i pravnog stanja nekretnina.
  • Primjerice, nakon parcelacije zemljišta, nove katastarske čestice automatski se povezuju s odgovarajućim zemljišnoknjižnim ulošcima.
• Pristup podacima:
  • Korisnici (građani, pravne osobe, tijela državne uprave) mogu preko sustava kao što je OSS (One-Stop-Shop) pristupiti objedinjenim podacima o nekretninama, uključujući i vlasničku strukturu i prostorni položaj.
  • BZP omogućuje izdavanje elektroničkih izvadaka iz zemljišnih knjiga i katastarskih podataka na jednom mjestu.

Na koji način se promjene katastarskih podataka unose u BZP bez pravnog utjecaja

Promjene katastarskih podataka unose se u Bazu zemljišnih podataka (BZP) na način da one same po sebi nemaju pravni učinak dok se ne potvrde odgovarajućim upravnim rješenjem i ne postanu pravomoćne. Evo kako to funkcionira prema važećim propisima i praksi:

1. Temelj za promjenu podataka
   Katastarski podaci o česticama (broj, oblik, površina, način uporabe, izgrađenost) mogu se promijeniti samo na temelju odgovarajućeg geodetskog elaborata i upravnog rješenja koje donosi nadležni katastarski ured1.
2. Upravni postupak i obavijest nositeljima prava
   Promjena se provodi prema pravilima upravnog postupka. Nositelji prava upisani u zemljišnim knjigama (vlasnici i drugi) moraju biti obaviješteni o predstojećoj promjeni dostavom rješenja. Tek nakon što rješenje postane pravomoćno, katastarski ured unosi promjene u katastarski operat i time u BZP1.
3. Javni uvid i prigovori
   Prije konačne izmjene podataka, katastarski operat stavlja se na javni uvid, tijekom kojeg zainteresirane osobe mogu podnijeti prigovore na postojeće upise. Prigovori se razmatraju i, ako su osnovani, provode se dodatni terenski očevidi i elaborati6.
4. Promjene u zemljišnim knjigama
   Promjene katastarskih podataka same po sebi ne mijenjaju pravni status nekretnine. Pravni učinak (npr. promjena vlasništva) ostvaruje se tek upisom u zemljišne knjige, koji se temelji na sudskim ili upravnim odlukama. Katastarski ured i zemljišnoknjižni sud međusobno razmjenjuju podatke elektroničkim putem radi usklađivanja evidencija5.
5. Zakonska regulativa i usklađivanje
   Sukladno Zakonu o zemljišnim knjigama i Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, katastarski podaci i zemljišnoknjižni upisi vode se usklađeno u Bazi zemljišnih podataka (BZP) unutar Zajedničkog informacijskog sustava (ZIS)54.

Ukratko:

Promjene katastarskih podataka unose se u BZP na temelju geodetskog elaborata i upravnog rješenja katastarskog ureda, nakon čega se podaci ažuriraju u katastarskom operatu. Te promjene same po sebi nemaju pravni učinak dok ne postanu pravomoćne i dok se eventualno ne usklade sa zemljišnoknjižnim upisima. Time se osigurava pravna sigurnost i usklađenost podataka o nekretninama.

Često postavljana pitanja (FAQ)