Otvaranje jdoo – kompletan vodič 2025

Što je j.d.o.o. i zašto ga otvoriti?

Razlika između j.d.o.o. i d.o.o.

J.d.o.o. ili „jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću“ je pravni oblik tvrtke koji je u Hrvatskoj uveden kako bi se poduzetnicima omogućio lakši i jeftiniji ulazak u svijet poslovanja. Najveća razlika između j.d.o.o. i klasičnog d.o.o.-a je u iznosu temeljnog kapitala, administrativnim troškovima i načinu upravljanja.

Kod otvaranje jdoo, temeljni kapital iznosi samo 10 eura, dok je kod d.o.o.-a zakonski minimum 2.500 eura. To je velika prednost za one koji žele pokrenuti posao, ali nemaju značajnija početna sredstva. Također, procedura osnivanja je brža i jednostavnija, a moguće ju je napraviti i putem interneta kroz sustav START.

Međutim, j.d.o.o. ima i svoja ograničenja:

• može imati najviše tri člana društva,
• ne smije dijeliti svu dobit dok ne prikupi puni temeljni kapital (2.500 eura),
• mora imati jednog člana uprave.

Važno je napomenuti da je j.d.o.o. pravno gledano isto kao i d.o.o., dakle odgovornost osnivača je ograničena na visinu unesenog kapitala (ne odgovaraju osobnom imovinom).

Prednosti i nedostaci j.d.o.o.-a

Prednosti:

• vrlo nizak prag ulaska u poduzetništvo (10 €),
• brza i jednostavna registracija, uključujući online opciju,
• moguće poslovati i bez zaposlenih,
• niži troškovi osnivanja u odnosu na d.o.o.

Nedostaci:

• obvezna je uplata u državni proračun dijela dobiti dok se ne prikupi puni kapital (do prelaska u d.o.o.),
• nemogućnost isplate dobiti u cijelosti,
• ograničenja broja članova i djelatnosti u nekim slučajevima,
• percepcija kod banaka i partnera ponekad je manje ozbiljna u odnosu na d.o.o.

Zato se j.d.o.o. često koristi kao prvi korak u poslovanju, s ciljem kasnije nadogradnje u d.o.o. kada se posao razvije.

Tko može otvoriti j.d.o.o.?

Zakonski uvjeti za osnivače jdoo

Otvaranje jdoo-a u Hrvatskoj dostupno je gotovo svima – i fizičkim osobama iz Hrvatske i strancima – uz ispunjavanje osnovnih uvjeta. Osnivač može biti:

• punoljetna fizička osoba sa ili bez prebivališta u Hrvatskoj,
• državljanin EU-a ili treće zemlje (uz OIB i važeće dokumente),
• osoba koja nije zabranjena za obavljanje djelatnosti temeljem prethodne pravne odgovornosti (npr. blokade, stečajevi, kazne).

Također, j.d.o.o. može imati:

• najviše tri člana (osnivača),
• najviše jednog člana uprave (direktora).

Direktor može biti i osnivač, a mora imati hrvatski OIB (osobni identifikacijski broj) i valjane osobne dokumente.

Može li stranac otvoriti j.d.o.o.?

Da, strani državljani mogu otvoriti j.d.o.o. u Hrvatskoj pod uvjetom da:

• imaju OIB,
• imaju valjani identifikacijski dokument (putovnica, osobna iskaznica),
• imaju pravnu adresu/sjedište u Hrvatskoj.

Za otvaranje bankovnog računa u nekim slučajevima banke mogu zahtijevati dodatne dokumente i potvrde o boravištu.

Bitno je naglasiti da državljani EU-a imaju jednostavniji postupak, dok državljani trećih zemalja mogu biti ograničeni u pogledu otvaranja bankovnog računa ili upravljanja tvrtkom bez boravišne dozvole.

Otvaranje jdoo – Katastor.hr

Priprema za otvaranje jdoo – dokumentacija i odluke

Odabir naziva i sjedišta

Prvi korak u procesu osnivanja j.d.o.o.-a je odabir naziva tvrtke i adrese sjedišta. Naziv mora biti:

• jedinstven u odnosu na druge tvrtke,
• sadržavati oznaku „j.d.o.o.“,
• na hrvatskom jeziku, i/ili latinskom, odnosno jeziku države članice EU.

Naziv se provjerava u Sudskom registru – preporučuje se koristiti internetsku tražilicu trgovačkog suda kako biste bili sigurni da je naziv slobodan.

Sjedište mora biti na realnoj adresi u Hrvatskoj. Možete koristiti vlastiti prostor, unajmljeni ured, coworking prostor ili adresu agencije za virtualni ured (ako zakon to dopušta za djelatnost koju obavljate).

Odabir djelatnosti prema NKD-u

Prilikom registracije morate odabrati djelatnosti koje će vaša tvrtka obavljati, prema važećem NKD-u (Nacionalna klasifikacija djelatnosti). Možete odabrati:

• glavnu djelatnost (primarna),
• sporedne djelatnosti (sekundarne).

Najčešći izbori uključuju:

• informatičke usluge (62.01),
• trgovinu (47.00),
• savjetovanje (70.22),
• marketing (73.11),
• građevinske djelatnosti.

Za neke djelatnosti potrebna su dodatna odobrenja ili licence, pa je važno unaprijed provjeriti zahtjeve.

Otvaranje jdoo online putem START sustava

Kako koristiti eGrađani za registraciju

Od 2020. godine, moguće je otvoriti j.d.o.o. u potpunosti online putem platforme START (start.gov.hr), ako ste registrirani korisnik sustava e-Građani i imate pristup putem:

• eOsobne iskaznice s čitačem,
• mobilne aplikacije mToken ili druge metode pristupa e-Građanima.

Putem START-a možete:

• popuniti obrazac za osnivanje,
• dodati podatke o osnivaču, direktoru, sjedištu i djelatnostima,
• predati sve potrebne dokumente,
• izvršiti uplatu pristojbi online,
• dogovoriti termin kod javnog bilježnika (ako je potreban).

Vremenski okvir i koraci registracije

Ako je sve dokumentirano ispravno, registracija online traje 3 do 7 radnih dana, a uključuje:

1. Unos podataka na START platformi.
2. Dobivanje uputa za uplatu temeljnog kapitala.
3. Prijenos dokumentacije javnom bilježniku (ako se koristi kombinirani model).
4. Upis u sudski registar.
5. Automatska prijava Poreznoj upravi, statistici i HZMO-u.

Ova metoda štedi vrijeme i novac te je idealna za IT profesionalce, freelancere, konzultante i sve koji žele poslovati brzo i jednostavno.

Otvaranje jdoo kod javnog bilježnika

Kada se ide fizički i što sve treba ponijeti?

Ako ne koristite START ili imate posebne uvjete (više osnivača, strane osobe, nejasna djelatnost), postupak ide kod javnog bilježnika. Trebat će vam:

• osobna iskaznica/pasoš,
• prijedlog naziva i adresa sjedišta,
• odabrane djelatnosti (NKD),
• odluka o imenovanju direktora.

Bilježnik izrađuje društveni ugovor ili izjavu o osnivanju, koja se zatim koristi za upis u sudski registar.

Koliki su troškovi bilježnika i sudskih pristojbi?

Troškovi kod javnog bilježnika za j.d.o.o. su znatno niži nego za d.o.o., i obično iznose:

• Bilježnik: cca 300 – 600 kn (40 – 80 €)
• Sudske pristojbe: 10 €
• Upis u registar: 7 €
• Izrada pečata (nije više obavezno): do 30 €

Uplata temeljnog kapitala i otvaranje računa

Koliko iznosi temeljni kapital?

Kod osnivanja j.d.o.o.-a, temeljni kapital iznosi najmanje 10 eura. Taj se iznos uplaćuje na privremeni račun otvoren u banci prije nego što društvo bude registrirano u sudskom registru. Iako je 10 eura minimalni iznos, osnivači često uplaćuju više kako bi odmah osigurali određenu likvidnost društva za pokretanje poslovanja (npr. 100 ili 500 eura).

Važno je napomenuti:

• Temeljni kapital ne može biti uplaćen u naravi (npr. vozila, oprema) kod j.d.o.o.-a.
• Cjelokupni iznos mora biti uplaćen prije prijave registracije u sudski registar.
• Kapital se može koristiti za poslovanje odmah nakon što se tvrtka službeno registrira.

Dokaz o uplati temeljnog kapitala prilaže se uz prijavu osnivanja društva. Banka izdaje potvrdu o uplati koju treba dostaviti sudu ili priložiti prilikom e-registracije.

Gdje i kako otvoriti poslovni račun?

Poslovni račun za j.d.o.o. otvara se u bilo kojoj poslovnoj banci u Hrvatskoj. Banke obično nude posebne pakete za nove poduzetnike, koji uključuju:

• vođenje računa (prvih 6 ili 12 mjeseci bez naknade),
• internetsko bankarstvo,
• kartice,
• savjetovanje.

Postupak uključuje:

1. Dolazak osnivača s osobnom iskaznicom (ili punomoći).
2. Prezentaciju izvatka iz sudskog registra (nakon upisa).
3. Potpisivanje ugovora o vođenju računa.
4. Otvaranje stalnog poslovnog računa.

Nakon registracije, novac s privremenog računa se prebacuje na novi stalni račun društva.

Napomena: Ako ste j.d.o.o. registrirali online putem START-a, neke banke omogućuju digitalno otvaranje računa, bez fizičkog dolaska, uz korištenje digitalnih potpisa.

Registracija u sudskom registru

Koliko traje?

Nakon podnošenja prijave za osnivanje i potrebne dokumentacije (bilo online ili fizički), nadležni Trgovački sud ima rok od nekoliko dana za donošenje rješenja o upisu u Sudski registar. U praksi, registracija traje:

• 1 do 3 radna dana za START (digitalna registracija),
• 3 do 7 radnih dana kod klasične registracije putem javnog bilježnika.

Nakon što Trgovački sud donese rješenje, društvo dobiva:

• matični broj (MB),
• OIB društva,
• izvadak iz Sudskog registra (dokaz o osnivanju).

Kada tvrtka postaje službeno aktivna?

Vaša j.d.o.o. tvrtka je službeno aktivna onog trenutka kada bude upisana u Sudski registar, i kada se dobije izvadak. Od tog trenutka možete:

• otvarati poslovni račun (stalni),
• sklapati ugovore,
• izdavati račune,
• registrirati se za porezne obveze (PDV, doprinose, fiskalizaciju itd.),
• započeti s aktivnim poslovanjem.

Registracija se također automatski prenosi u sustav:

• Porezne uprave (za OIB i poreznu evidenciju),
• Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO),
• Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Ako planirate imati zaposlenike, dodatno se prijavljujete u sustav Regosa.

Upis u Poreznu upravu i dobivanje OIB-a

Koje obrasce treba predati?

Iako se većina prijava kod j.d.o.o.-a danas odvija automatski, nakon osnivanja i dalje postoje obveze prema Poreznoj upravi, posebno ako:

• planirate biti u sustavu PDV-a,
• zapošljavate druge osobe,
• imate specifične djelatnosti koje zahtijevaju dodatne prijave.

Osnovni obrasci uključuju:

• RPO obrazac – prijava u registar poreznih obveznika,
• PDV-P obrazac – ako želite ili morate biti u sustavu PDV-a,
• OPZ-STAT-1 – za evidenciju stanja poslovnih prostora.

Obrasci se predaju osobno ili online putem ePorezne. Za predaju dokumenata potrebna je digitalna potvrda, što najčešće rješava knjigovođa.

Kada se dobiva PDV broj (ako je potreban)?

Ako ne prijeđete prag od 40.000 eura godišnjeg prometa, niste obvezni ući u sustav PDV-a, ali se možete prijaviti dobrovoljno. PDV broj se dodjeljuje:

• po predaji PDV-P obrasca,
• u roku od 7 dana od zaprimanja prijave,
• s primjenom od 1. dana idućeg mjeseca (ako nije drukčije zatraženo).

Tvrtke koje planiraju raditi s inozemnim klijentima (npr. EU fakturiranje, digitalne usluge) često se prijavljuju u PDV sustav odmah kako bi mogle izdavati račune s reverse charge napomenom.

Knjigovodstvo i obveze nakon otvaranja

Obvezna dokumentacija i vođenje poslovnih knjiga

Od trenutka osnivanja, j.d.o.o. je obvezan voditi:

• dnevnik i glavnu knjigu,
• knjige ulaznih i izlaznih računa,
• obrasce za doprinose, poreze i plaće (ako ima zaposlenih),
• izvještaje za FINA-u i Poreznu upravu.

Zakonom je propisana obveza vođenja dvojnog knjigovodstva, što znači da vam treba stručna pomoć knjigovođe. Cijene knjigovodstva za j.d.o.o. kreću se od:

• 50 do 150 € mjesečno, ovisno o obujmu poslovanja i broju zaposlenih.

Prvi koraci nakon otvaranja

Nakon što vaša firma „krene“, savjetuje se sljedeće:

• izraditi pečat (nije zakonska obveza, ali neki partneri ga i dalje traže),
• otvoriti poslovnu email adresu i pripremiti predložak računa,
• ugovoriti suradnju s knjigovođom i dogovoriti model prijava,
• pripremiti osnovne ugovore o radu (ako planirate zapošljavati),
• definirati način naplate i fakturiranja (gotovina, kartice, e-računi).

Otvaranje jdoo cijena

Otvaranje jdoo cijena – prikaz u tablici

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) je najpovoljniji oblik trgovačkog društva za početak poslovanja. Evo što uključuje ukupni trošak osnivanja:

Minimalni troškovi otvaranja j.d.o.o.

• Ukupni minimalni trošak za osnivanje j.d.o.o. iznosi oko 80 do 105 eura, uključujući sve osnovne pristojbe i javnobilježničke troškove.
• Temeljni kapital iznosi samo 1 euro i uplaćuje se prilikom osnivanja.
• Ako se odlučite za online osnivanje putem aplikacije START, troškovi mogu biti još nešto niži, a postupak brži.

Dodatne napomene

• Pečat više nije obavezan, ali ga mnogi i dalje izrađuju zbog praktičnosti u poslovanju.
• Vrijeme osnivanja: postupak traje najčešće 3–7 dana, a online osnivanje može biti gotovo za 2–3 dana.
• Računovodstvene usluge i najam prostora nisu uključeni u osnovne troškove i ovise o vašem izboru.

Prednosti j.d.o.o.

• Minimalni početni kapital
• Brza i jednostavna registracija
• Niži troškovi u odnosu na d.o.o.

Za detaljne upute o koracima osnivanja i potrebnoj dokumentaciji preporučuje se posjetiti službene stranice Ministarstva pravosuđa ili platformu HITRO.hr.

Otvaranje jdoo uz stalni posao

Što trebaš znati o obvezama prema državi:

1. Doprinosi: Ako si zaposlen negdje drugdje, nemaš obvezu plaćanja doprinosa na osnovi direktorske plaće, osim ako sam sebi ne isplaćuješ plaću.
2. Porez na dobit: Kao j.d.o.o. plaćaš porez na dobit (10% ako prihod ne prelazi 995.421,06 € godišnje).
3. Knjigovodstvo: Moraš imati knjigovođu koji vodi poslovne knjige i predaje izvješća.
4. PDV obveze: Ako pređeš prag od 40.000 € prometa godišnje, moraš ući u sustav PDV-a (ili to možeš učiniti i ranije dobrovoljno).

Otvaranje jdoo zaposlena osoba

Možeš li otovoriti jdoo ako si zaposlena osoba ? Da, možeš. Nema zakonske zapreke da otvoriš j.d.o.o. dok si zaposlen na neodređeno ili određeno radno vrijeme. U tom slučaju:

• Tvoja plaća iz stalnog posla ostaje nepromijenjena.
• Kao direktor j.d.o.o.-a možeš obavljati tu funkciju bez naknade (ako nisi prijavljen na puno radno vrijeme u j.d.o.o.-u).
• J.d.o.o. možeš koristiti za dodatni prihod (npr. freelance, usluge, prodaja…).

Dodatne napomene:

• Provjeri ugovor o radu sa svojim poslodavcem – ako postoji klauzula o zabrani konkurencije, to može ograničiti tvoju djelatnost u j.d.o.o.-u.
• Ako ti posao u j.d.o.o.-u postane primarni, lako možeš zatvoriti firmu ili prenamijeniti status direktora i prijaviti puno radno vrijeme.

Otvaranje jdoo bez zaposlenih

Da, moguće je otvaranje jdoo bez zaposlenih. Zakonski nije obavezno da trgovačko društvo ima zaposlene radnike; društvo može poslovati samo s članom uprave ili direktorom koji obavlja sve potrebne poslove.

Međutim, važno je znati da član uprave/direktor smatra se obveznim osiguranikom. Ako nije osiguran po drugoj osnovi (npr. zaposlenje u drugoj firmi), mora plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. U nekim slučajevima, kako bi se optimizirali troškovi, preporučuje se da član uprave bude zaposlen barem na nepuno radno vrijeme u društvu.

Dakle, j.d.o.o. bez zaposlenih može funkcionirati, ali direktor ima određene obveze vezane uz osiguranje i poreze.

Ukratko:

• Otvaranje jdoo bez zaposlenih je moguće i uobičajeno.
• Direktor/član uprave može biti jedina osoba u društvu i obavlja sve poslove.
• Ako direktor nije osiguran po drugoj osnovi, mora sam plaćati doprinose.
• Preporučuje se pravno i porezno savjetovanje za optimalno rješenje.

Otvaranje jdoo za strance

Otvaranje j.d.o.o.-a za strance u Hrvatskoj je moguće i relativno jednostavno, ali uključuje nekoliko dodatnih koraka u odnosu na državljane RH. U nastavku je pregled što sve trebaš znati ako si strani državljanin koji želi osnovati jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) u Hrvatskoj.

Tko može otvoriti j.d.o.o. u Hrvatskoj?

Bilo koji strani državljanin, bez obzira na državu iz koje dolazi, može osnovati j.d.o.o. u Hrvatskoj – kao fizička osoba ili pravna osoba iz inozemstva.

Uvjeti i dokumenti potrebni za otvaranje jdoo-a

Osnivač (strani državljanin) treba:

1. Važeću putovnicu (ili osobnu iskaznicu ako je državljanin EU).
2. OIB (osobni identifikacijski broj) – obvezan za sve strane državljane koji žele poslovati u RH.
   • Dobiva se u Poreznoj upravi (ili preko javnog bilježnika).
3. Adresa u Hrvatskoj za registraciju firme (može biti poslovna ili virtualna adresa).
4. Izjava o nepostojanju dugovanja u RH (ako je ranije poslovao).
5. Temeljni kapital – najmanje 10 €.
6. Direktor – može biti ista osoba kao i osnivač, stranac također.

Postupak za otvarnje jdoo za strance (koraci)

1. Dobivanje OIB-a.
2. Priprema osnivačkih dokumenata (izjava, društveni ugovor, podaci o djelatnostima).
3. Kod javnog bilježnika – ovjera dokumenata.
4. Otvaranje privremenog računa u banci i uplata temeljnog kapitala.
5. Registracija u sudskom registru (Trgovački sud).
6. Upis u Poreznu upravu, HZMO, HZZO i otvaranje stalnog poslovnog računa.

Za nerezidente izvan EU:

Ako dolaziš iz zemlje izvan EU, kao npr. Srbija, BiH, Ukrajina ili SAD:

• Nemaš obvezu imati boravište u RH da bi osnovao firmu.
• Ako želiš raditi u vlastitom j.d.o.o.-u (kao direktor), moraš zatražiti dozvolu za boravak i rad (tzv. radna dozvola za stranca).
• Ako samo želiš biti vlasnik, a ne raditi operativno, ne treba ti radna dozvola.

Što nakon osnivanja?

• Angažiraj knjigovođu – knjigovodstvo je zakonska obveza.
• Prati promet – ulazak u sustav PDV-a je obvezan nakon 40.000 € prometa.
• Firma može odmah poslovati s domaćim i inozemnim klijentima.

Ako si stranac i ne poznaješ hrvatski sustav ili jezik, preporučuje se:

• Angažirati poslovnog konzultanta ili agenciju za osnivanje firme.
• Koristiti usluge virtualnog ureda ako nemaš fizičku adresu.

jednostavno, brzo i financijski pristupačno.

Otvaranje jdoo poticaji

Otvaranje j.d.o.o. u Hrvatskoj danas je znatno olakšano, a postoje i poticaji za samozapošljavanje koji mogu pomoći u pokrivanju troškova osnivanja i početka poslovanja.

Poticaji za samozapošljavanje pri otvaranju j.d.o.o.

• Poticaj za samozapošljavanje dodjeljuje se nezaposlenim osobama prijavljenima u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) za pokrivanje troškova osnivanja i započinjanja poslovanja, uključujući i osnivanje j.d.o.o.
• Fiksni iznos potpore može iznositi do 5.000 eura i koristi se za troškove registracije, knjigovodstva, najma prostora, administrativne troškove, marketing i slično.
• Zahtjev za potporu podnosi se putem online aplikacije na portalu mjere.hr, a preduvjet je prijava u sustav e-Građani.
• Poticaj je namijenjen osobama koje nisu imale registrirani poslovni subjekt u posljednja 24 mjeseca ili su podmirile sve obveze iz prethodnih poslovnih aktivnosti.

Olakšano osnivanje j.d.o.o.

• J.d.o.o. se može osnovati s temeljnim kapitalom od samo 10 kuna (ili čak 1 euro u nekim slučajevima), što znatno smanjuje početne troškove.
• Registracija traje vrlo kratko, često unutar 24 sata, a cijena osnivanja iznosi oko 800 kuna.
• otvaranje jdoo je idealan oblik za start-upove, nove poduzetnike i one koji žele legalizirati svoje poslovanje.

Gdje i kako se prijaviti?

• Više informacija i prijavu za poticaje pronađite na službenim stranicama HZZ-a i portalu mjere.hr.
• Za osnivanje j.d.o.o. možete koristiti platforme poput HITRO.hr ili sustav e-Građani za online registraciju.

Zaključak: Ako ste nezaposleni i planirate pokrenuti vlastiti posao kroz j.d.o.o., svakako iskoristite dostupne poticaje za samozapošljavanje koji mogu pokriti značajan dio troškova osnivanja i početka poslovanja. Osnivanje j.d.o.o. je danas jednostavno, brzo i financijski pristupačno.

Otvaranje jdoo – Katastor.hr

Pročitajte članak – Ugovor o djelu, na što paziti