Davanje otkaza od strane radnika – Kompletan vodič

Radnik može otkazati ugovor o radu u bilo kojem trenutku, bez obveze navođenja razloga. Otkaz mora biti dan u pisanom obliku i dostavljen poslodavcu, čime počinje teći otkazni rok56.

Davanje otkaza od strane radnika i Otkazni rok
Trajanje otkaznog roka ovisi o duljini radnog staža kod istog poslodavca i propisano je Zakonom o radu:

• Kraće od 1 godine staža: 2 tjedna
• 1 do 2 godine staža: 1 mjesec
• 2 do 5 godina staža: 1,5 mjesec
• 5 do 10 godina staža: 2 mjeseca
• Više od 10 godina staža: 3 mjeseca

Ovi rokovi mogu biti produženi kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, ali ne smiju biti kraći od zakonskog minimuma. Ako davanje otkaza od strane radnika ima posebno opravdan razlog, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana.

Tijekom otkaznog roka
Radnik je dužan nastaviti raditi i ima pravo na plaću za to razdoblje, osim ako ga poslodavac oslobodi rada, ali tada mu i dalje mora isplatiti naknadu plaće5. Otkazni rok ne teče za vrijeme godišnjeg odmora, bolovanja, trudnoće i drugih opravdanih izostanaka s posla.

Sporazumni raskid
Radnik i poslodavac mogu se dogovoriti o sporazumnom raskidu ugovora o radu, u kojem slučaju otkazni rok i ostali uvjeti prestanka rada određuju sami i preporučuje se sve dogovoriti u pisanom obliku.

Izvanredni otkaz
Davanje otkaza od strane radnika – Radnik može dati izvanredni otkaz bez otkaznog roka ako za to postoje osobito teške povrede obveza od strane poslodavca (npr. neisplata plaće), a tada radni odnos prestaje odmah danom dostave otkaza6.

Zašto radnici daju otkaz?

Davanje otkaza nije nimalo lagana odluka, no ponekad je jednostavno nužna. Razlozi zbog kojih radnici odlučuju prekinuti radni odnos mogu biti različiti – od nezadovoljstva uvjetima rada, loših međuljudskih odnosa, niske plaće, pa sve do boljih poslovnih prilika. U današnjem dinamičnom tržištu rada, sve više ljudi mijenja poslove kako bi pronašli ono što im više odgovara – bilo profesionalno, bilo osobno.

Jedan od najčešćih razloga otkaza je osjećaj da posao ne nudi dovoljno prostora za napredovanje. Mnogi radnici osjećaju da su “zapeli” u rutini i da njihov trud nije dovoljno cijenjen. Drugi razlozi uključuju stres, lošu organizaciju unutar firme, mobbing ili čak promjene u privatnom životu poput preseljenja, brige za obitelj ili promjene životnih prioriteta.

Zanimljivo je primijetiti da sve više mladih radnika, posebice iz tzv. generacije Z, ne pristaje na loše radne uvjete i puno brže daje otkaz u odnosu na starije generacije. To nije nužno negativno – to je znak da zaposlenici postaju svjesniji svojih prava i vrijednosti.

Pravni okvir otkazivanja ugovora o radu

Prema Zakonu o radu Republike Hrvatske, Davanje otkaza od strane radnika može biti jednostrani raskid ugovora o radu, ali uz pridržavanje određenih pravila. Najvažnije je da otkaz mora biti u pisanom obliku, s jasno navedenim datumom i potpisom radnika. Uz to, mora se poštivati otkazni rok, osim u slučaju izvanrednog otkaza.

Zakon propisuje minimalne rokove, ali je uvijek moguće dogovoriti se s poslodavcem oko njihova skraćenja. Ono što je najbitnije – zakon štiti radnika od bilo kakvih sankcija ukoliko odluči raskinuti ugovor sukladno pravilima.

Radnik nije dužan obrazložiti razloge otkaza, ali to se često preporučuje kako bi se zadržao profesionalni odnos i otvorila vrata budućoj suradnji ili preporuci.

Provjerite napše primjere ugovora >

Prava radnika prilikom otkaza

Zakonska zaštita zaposlenika

Ako se provodi Davanje otkaza od strane radnika važno je da radnik zna svoja prava. Zakon o radu jasno štiti zaposlenike i propisuje da im se mora omogućiti pošten i zakonit raskid ugovora. Bez obzira na to što otkaz dolazi s njihove strane, radnici zadržavaju prava na isplatu svih dospjelih plaća, neiskorišteni godišnji odmor i eventualne dodatke koji su dogovoreni ugovorom ili kolektivnim ugovorom.

U nekim slučajevima, radnici imaju pravo i na naknadu s burze rada, no samo ako otkaz nije bio bez opravdanog razloga. Stoga je važno paziti na formulaciju otkaza i razloge koji se eventualno navode u prijavi na Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).

Ako poslodavac nakon zaprimanja otkaza pokuša na bilo koji način uskraćivati prava radnika – primjerice ne isplati plaću ili pokuša ignorirati otkazni rok – radnik ima pravo obratiti se inspekciji rada ili pravnoj službi sindikata.

Što poslodavac smije, a što ne smije

Poslodavac nije ovlašten kazniti radnika zato što daje otkaz. To znači da ne smije smanjiti plaću, otežati radne uvjete, ignorirati otkaz ili zahtijevati “odštetu” osim ako nije došlo do stvarne štete po tvrtku i to se može dokazati.

Također, nije dopušteno prisiljavati radnika da ostane duže nego što traje otkazni rok, osim ako to obje strane dogovore. Zakon štiti radnika i od tzv. “osvetničkog ponašanja” – poput davanja loše preporuke, širenja neistina ili uskraćivanja radne dokumentacije nakon otkaza.

Važno je znati svoja prava i ne dopustiti da se vrši bilo kakav pritisak. U svakom slučaju, preporuka je čuvati pisanu dokumentaciju komunikacije s poslodavcem u slučaju da dođe do nesporazuma.

Kako pravilno dati otkaz

Pisani oblik otkaza

Pravilno davanje otkaza od strane radnika počinje – na papiru. Zakonska obveza svakog radnika je da otkaz dostavi u pisanom obliku, bilo osobno, poštom s povratnicom ili putem e-maila ako je to ugovoreno. Otkaz mora sadržavati ime i prezime radnika, naziv poslodavca, izjavu o otkazu, datum i potpis.

Primjer otkaznog pisma može izgledati ovako:

“Poštovani, “Poštovani,

Ovim putem podnosim otkaz na svoje radno mjesto sukladno ugovoru o radu sklopljenom dana [datum]. Poštovat ću otkazni rok od [broj] dana, a moj posljednji radni dan bit će [datum].

Zahvaljujem na dosadašnjoj suradnji.

S poštovanjem,
[Ime i prezime]”

Formalnost u pisanju otkaza nije samo pitanje bontona – ona može biti ključna ako dođe do spora. Čak i ako je odnos s poslodavcem korektan, dobro je imati sve “na papiru”.

Obveza otkaznog roka

Otkazni rok je vrijeme između predaje otkaza i stvarnog prestanka radnog odnosa. Zakon propisuje da taj rok ovisi o duljini radnog staža kod poslodavca i kreće se od dva tjedna do mjesec dana, a u nekim slučajevima i dulje. Međutim, otkazni rok može se i skratiti ako se poslodavac i radnik dogovore.

Ako radnik želi otići odmah, mora tražiti pismenu suglasnost poslodavca. U suprotnom, smatra se da je prekršio ugovor, što može imati pravne posljedice, poput gubitka prava na naknadu ili čak odštetne odgovornosti.

Tijekom otkaznog roka, radnik mora obavljati svoj posao kao i prije, ali ima pravo tražiti slobodne sate za traženje novog posla, ovisno o kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu.

Vrste otkaza od strane radnika

Redovni otkaz

Redovni otkaz je najčešći oblik raskida ugovora. Radnik ne mora navoditi razloge, već jednostavno najavljuje da želi prekinuti radni odnos poštujući otkazni rok. Najveća prednost redovnog otkaza je što ne zahtijeva posebna opravdanja i relativno je jednostavan za provedbu.

Redovni otkaz najčešće se koristi kada radnik mijenja posao ili je nezadovoljan postojećim. Važno je znati da u ovom slučaju radnik zadržava prava na godišnji odmor, neiskorištene dane i eventualne bonuse.

Izvanredni otkaz

Izvanredni otkaz se koristi kada postoji ozbiljan razlog zbog kojeg radnik ne može više raditi – primjerice mobbing, prijetnje, neisplata plaće ili teški uvjeti rada. U tom slučaju radnik ne mora poštovati otkazni rok i može odmah prekinuti radni odnos.

No, kako bi bio pravno valjan, radnik mora sve dokumentirati i dokazati, ako dođe do spora. Preporučuje se prethodno upozoriti poslodavca, prikupiti pisane dokaze i po mogućnosti konzultirati pravnog savjetnika.

Što nakon otkaza – sljedeći koraci za radnika

Prijava na burzu rada

Nakon što otkaz stupi na snagu, jedan od prvih koraka koje radnik može poduzeti je prijava na Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). Međutim, važno je znati da pravo na novčanu naknadu imaju samo oni radnici koji nisu dali otkaz bez opravdanog razloga.

Ako ste sami dali otkaz, HZZ će vas zabilježiti kao nezaposlenu osobu, ali nećete imati pravo na novčanu naknadu osim u iznimnim slučajevima (zdravstveni razlozi, obiteljski problemi itd.).

Prijava na burzu rada korisna je i zbog drugih benefita:

• Pravo na dodatne edukacije i prekvalifikacije
• Mogućnost sudjelovanja u programima stručnog osposobljavanja
• Informacije o otvorenim radnim mjestima
• Savjetodavna pomoć u traženju posla

Traženje novog zaposlenja

U idealnom slučaju, novi posao već imate dogovoren prije davanja otkaza. No ako to nije slučaj, preporuka je odmah aktivno krenuti u potragu. Ažurirajte životopis, pripremite motivacijsko pismo i krenite pratiti portale za zapošljavanje kao što su MojPosao, Posao.hr i LinkedIn.

Povežite se s bivšim kolegama, posjetite sajmove zapošljavanja i ne bojte se konkurencije – svako novo radno mjesto je prilika da pronađete bolje uvjete i radno okruženje koje vam više odgovara.

Najčešće greške prilikom davanja otkaza

Nedostatak pisanog otkaza

Jedna od najčešćih i najopasnijih pogrešaka koju radnici čine jest Davanje otkaza od strane radnika – usmenog otkaza. Možda djeluje praktično i brzo – “Rekao sam šefu da odlazim” – ali bez pisanog traga, to ne vrijedi ni pravno ni administrativno. Poslodavac može tvrditi da nikada nije zaprimio otkaz, što radnika može dovesti u neugodan položaj.

Usmeni otkaz ne pokreće otkazni rok, pa čak i ako radnik prestane dolaziti na posao, službeno se i dalje vodi kao zaposlen. To može imati ozbiljne posljedice – primjerice, može izgubiti pravo na naknadu, godišnji odmor, pa čak i biti izložen tužbi za nepoštivanje ugovora.

Uvijek je nužno sastaviti pisani otkaz, čuvati kopiju i potvrdu o primitku – bilo kroz potpis poslodavca, povratnicu ili e-mail potvrdu.

Ignoriranje otkaznog roka

Druga česta greška je napuštanje posla bez odrađivanja otkaznog roka. Mnogi radnici smatraju da, ako nisu zadovoljni, mogu “sutra samo otići”. Međutim, otkazni rok nije samo formalnost – to je zakonska obveza. Ako ga ne ispoštujete, poslodavac može tražiti naknadu štete, a vi riskirate pravne probleme.

U iznimnim slučajevima, primjerice kada se radi o izvanrednom otkazu, otkazni rok se ne mora poštovati, ali to mora biti jasno argumentirano i potkrijepljeno dokazima (mobbing, ozbiljne povrede prava, neisplata plaće i sl.).

Neinformiranost o pravima

Treća velika greška je neinformiranost – mnogi radnici ne znaju svoja zakonska prava. Ne znaju koliko traje otkazni rok, nemaju informaciju da imaju pravo na isplatu neiskorištenog godišnjeg odmora, ili se ne prijave na burzu na vrijeme.

Savjet: uvijek prije otkaza proučite Zakon o radu, savjetujte se s pravnikom ili se obratite sindikatu ako ste član. Znanje je najbolja zaštita.

Kako zadržati profesionalnost do zadnjeg dana

Održavanje pozitivnog odnosa

Davanje otkaza ne mora biti kraj, već može biti početak nečeg boljeg – i za vas i za poslodavca. Profesionalno ponašanje do posljednjeg dana ostavlja dobar dojam, a taj dojam često odlučuje hoće li vas poslodavac preporučiti drugima ili ne.

Zato, iako ste dali otkaz, nastavite dolaziti na vrijeme, izvršavajte zadatke savjesno, pomažite kolegama i ostanite pozitivni. Radni odnos ne prestaje kada predate otkaz – prestaje zadnjeg dana otkaznog roka.

Predaja posla i prijenos znanja

Jedan od znakova profesionalnosti je i uredan prijenos posla osobi koja vas nasljeđuje. To uključuje:

• Dokumentaciju procesa i zadataka
• Obuku osobe koja preuzima vaše dužnosti
• Predaju lozinki, kontakata i važnih informacija
• Završetak otvorenih projekata (ako je moguće)

Tako pomažete timu da nastavi rad bez zastoja, a sebe predstavljate kao osobu koja razmišlja dugoročno i odgovorno.

Zahvala i oproštaj

Ne zaboravite se zahvaliti kolegama, nadređenima i suradnicima. Jedna iskrena poruka e-pošte, ručak za oproštaj ili kratki razgovor može učiniti čuda. Ljudi pamte osjećaj koji im ostavite – neka to bude dobar osjećaj.

Kada angažirati pravnu pomoć

Kompleksne situacije i konflikti

Ako davanje otkaza nije mirno i profesionalno – primjerice, ako se suočavate s prijetnjama, neisplatom plaće, odbijanjem poslodavca da primi otkaz ili bilo kakvim pokušajem ucjene – tada je vrijeme da uključite pravnu pomoć.

Odvjetnik za radno pravo ili sindikalni pravnik može vam pomoći u:

• Pravilnom sastavljanju otkaza
• Pokretanju postupka pred inspekcijom rada
• Pokretanju sudskog postupka ako poslodavac ne ispoštuje zakon

Ne bojte se tražiti pomoć – vaše dostojanstvo i sigurnost su važniji od bilo kojeg posla.

Besplatne pravne službe i sindikati

Ako nemate novaca za privatnog odvjetnika, obratite se:

• Sindikatu (ako ste član) – oni često imaju pravnu službu.
• Pravnoj klinici – npr. Pravna klinika Pravnog fakulteta u Zagrebu
• Uredu pučkog pravobranitelja
• Državnim tijelima poput inspekcije rada

Nikada niste sami. Postoje načini da zaštitite svoja prava, čak i ako ste u nepovoljnoj poziciji.

Kako se nositi s promjenom radnog mjesta

Strah od nepoznatog

Davanje otkaza može biti stresno – bez obzira odlazite li dobrovoljno ili zbog pritiska. Ljudi često osjećaju strah od budućnosti, financijsku nesigurnost, pa čak i grižnju savjesti ako ostavljaju kolege.

Ovo su normalni osjećaji. Međutim, promjena je često nužna kako biste napredovali i pronašli bolji balans u životu. Ako osjećate tjeskobu, podijelite svoje misli s bliskim osobama, savjetnikom ili psihologom. Niste slabi – samo ste čovjek.

Fokus na pozitivne aspekte

Umjesto da se fokusirate na ono što gubite, razmislite što dobivate:

• Više slobode i kontrole nad svojim životom
• Priliku za bolji posao
• Osjećaj osobne vrijednosti i hrabrosti
• Mogućnost profesionalnog rasta

Davanje otkaza je čin moći – znak da ste spremni preuzeti odgovornost za svoj život.

Davanje otkaza od strane radnika nije nešto što treba shvatiti olako, ali također nije ni tragedija. Uz pravilan pristup, znanje i dobru komunikaciju, ovaj korak može biti početak nečeg boljeg. Ne bojte se postaviti granice, poštujte zakon, budite profesionalni i zadržite dostojanstvo. Svaki kraj je novi početak – a najbolji poslovi često dolaze upravo nakon što smo skupili hrabrost da izađemo iz zone komfora.

Često postavljana pitanja (FAQ)

1. Moram li poštovati otkazni rok ako dajem otkaz?
Da, osim ako ne podnosite izvanredni otkaz zbog teške povrede prava. U svim ostalim slučajevima otkazni rok je zakonska obveza.

2. Mogu li dobiti naknadu s burze ako sam sam dao otkaz?
U pravilu ne, osim ako postoji opravdani razlog (zdravstveni problemi, obiteljske okolnosti, mobbing i sl.) koji HZZ prihvati.

3. Što ako poslodavac ne želi prihvatiti moj otkaz?
Ako je otkaz dostavljen pisanim putem, poslodavac ga mora prihvatiti. Ignoriranje ne utječe na njegovu pravnu valjanost.

4. Mogu li dati otkaz e-mailom?
Ako je e-mail prihvaćen način službene komunikacije u tvrtki, tada može. Ipak, preporučuje se pisani dokument uz potpis i predaju s potvrdom o primitku.

5. Što ako se poslodavac ponaša neprijateljski nakon otkaza?
Obratite se inspekciji rada, sindikatu ili pravniku. Takvo ponašanje je zabranjeno i može biti sankcionirano.