Ugovor o donaciji udruzi – namjena, porezno priznavanje i dokumentacija

Udruga koja vodi program za djecu s teškoćama dobije 5.000 eura od lokalne tvrtke. Novac sjedne na račun, program se provede, svi su zadovoljni. Godinu dana kasnije tvrtka je u poreznom nadzoru i traži papir o toj uplati – a jedini dokument je izvod s opisom plaćanja “donacija”. Ugovor o donaciji nije birokracija koju netko izmišlja; on je jedini dokument iz kojeg se vidi kome je donirano, za koju namjenu i pod kojim uvjetima. Bez njega donator teško dokazuje da je rashod porezno priznat, a udruga teško dokazuje da je sredstva utrošila namjenski.

Kome se donira i zašto je važna svrha iz statuta

Donacija se u pravilu daje udruzi, ustanovi ili zakladi – sportskom klubu, školi, vrtiću, bolnici, kulturnoj udruzi, vjerskoj zajednici, humanitarnoj organizaciji. Donator može biti tvrtka, obrt ili fizička osoba, a predmet donacije novac, roba ili usluge.

Ono što se u praksi najčešće previdi jest da porezno priznavanje ne ovisi samo o iznosu nego i o tome kome ste donirali. Uvjet je da primatelj obavlja općekorisnu djelatnost u skladu s posebnim propisima. Zato prije potpisa provjerite registraciju primatelja i svrhu iz njegova statuta, odnosno akta o osnivanju, i tu svrhu upišite u zaglavlje ugovora – primjerice “registrirana za promicanje sporta djece i mladih”. Time se namjena donacije iz idućeg članka izravno veže uz djelatnost za koju primatelj postoji.

Sama donacija je po naravi darovanje, uređeno Zakonom o obveznim odnosima. Za valjanost nije propisana javnobilježnička ovjera – dovoljni su potpisi obiju strana i, kod novca, dokaz uplate.

Namjena donacije i izvještavanje o trošenju

Namjena je srce ugovora o donaciji. Umjesto općenitog “za rad udruge”, navedite konkretno – provedbu određenog programa, nabavu opreme, pokrivanje troškova sezone, redovnu djelatnost. Primatelj se ugovorom obvezuje donaciju koristiti isključivo za tu namjenu, čime donator dobiva stvarnu polugu ako sredstva odu negdje drugdje.

Uz namjenu ide i opcionalni članak o izvještavanju. Primatelj se obvezuje do određenog datuma dostaviti kratki izvještaj o namjenskom korištenju s pregledom utrošenih sredstava. Za manje donacije taj članak možete i izbrisati, ali kod većih iznosa i višegodišnjih programa vrijedi ga zadržati – i zbog nadzora, i zato što izvještaj primatelja dopunjava dokumentaciju koju kasnije pokazujete Poreznoj upravi.

Ako primatelj donaciju potroši protivno ugovorenoj namjeni, donator pisanom izjavom može zatražiti povrat nenamjenski utrošenog dijela. To je odredba koju udruge ponekad doživljavaju kao nepovjerenje, a zapravo štiti i njih – jasno postavljen okvir uklanja svaku dvojbu o tome što je smjelo, a što nije smjelo biti plaćeno iz donacije.

Koliko se donacija porezno priznaje

Donacije za općekorisne svrhe – kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske i slične – porezno su priznati rashod do 2 posto prihoda ostvarenih u prethodnoj, odnosno tekućoj godini, prema Zakonu o porezu na dobit odnosno Zakonu o porezu na dohodak. Iznad tog praga donacije se priznaju samo iznimno, na temelju posebnih odluka odnosno programa nadležnih tijela.

Prag se dakle veže uz prihod, ne uz dobit, i vrijedi za zbroj svih donacija u godini, a ne za pojedinačnu uplatu. Ako planirate donirati više toga tijekom godine, vodite evidenciju kako ne biste tek u obračunu otkrili da ste prag prešli. Konkretan izračun i granične slučajeve provjerite sa svojim knjigovođom prije nego što se obvežete na veći iznos.

Donacija robe i PDV

Doniranje robe izgleda jednostavnije od novca, a porezno je zapravo osjetljivije. Darovanje dobara u pravilu se smatra isporukom uz naknadu ako je pri nabavi tih dobara korišten pretporez. Drugim riječima, tvrtka koja donira opremu ili artikle iz vlastitog skladišta može doći u situaciju da mora obračunati PDV na donirano.

Zato kod donacije robe napravite dvije stvari. Prvo, PDV tretman provjerite s knjigovođom prije predaje robe, ne nakon. Drugo, robu popišite u specifikaciji koja je prilog ugovora, s procijenjenom vrijednošću, i sastavite kratak zapisnik o primopredaji. Isto vrijedi i za donaciju usluga – specifikacija i procijenjena vrijednost su ono što kasnije daje smisao cijelom dokumentu.

Javna zahvala nije protučinidba

Udruge redovito zahvale donatorima na svojoj stranici, u godišnjem izvještaju ili na događaju. To je posve u redu i ne pretvara donaciju u sponzorstvo – dok god je zahvala dobrovoljna i nije ugovorena kao obveza. Zato ugovor o donaciji sadrži poseban članak koji izričito kaže da primatelj smije javno zahvaliti, ali da takva zahvala nije protučinidba niti njegova obveza.

Granica se prelazi u trenutku kad se primatelj ugovorom obveže na nešto konkretno – istaknuti logotip na dresu, objaviti određeni broj objava, postaviti baner na događaju. Tada to više nije donacija nego sponzorstvo, s drugačijim poreznim režimom i obvezom izdavanja računa. Razliku detaljno objašnjavamo u vodiču o sponzorstvu i donaciji.

Dokumentacija koju treba sačuvati

Primatelj za donaciju ne izdaje račun jer nema isporuke usluge – dovoljan je ugovor i potvrda primitka. To je jedna od najčešćih zabuna kod udruga koje inače izdaju račune za sponzorstva, pa po navici pokušaju ispostaviti račun i za donaciju.

Ako ne želite sastavljati ugovor od nule, pripremili smo primjer ugovora o donaciji u Word formatu – s opcijama za novac, robu i usluge, člankom o namjeni, opcionalnim izvještajem o namjenskom trošenju, izričitom odredbom o odsutnosti protučinidbe i uputama o poreznom priznavanju. Preuzimate ga odmah nakon plaćanja i popunjavate svojim podacima.

Česta pitanja

Članak je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet. Za konkretne situacije preporučujemo savjetovanje s odvjetnikom, javnim bilježnikom ili knjigovođom.