Dobili ste ponudu za honorarni posao uz svoj redovni, i prvo što vam padne na pamet je kako to reći šefu i hoće li dati suglasnost. Dobra vijest je da suglasnost više ne treba. Izmjene Zakona o radu objavljene u NN 151/22 ukinule su staro pravilo po kojem je radnik za rad kod drugog poslodavca morao tražiti pisano odobrenje matičnog poslodavca. Danas je dovoljna pisana obavijest prije početka rada. Taj se detalj još uvijek slabo zna, pa se u praksi i dalje koriste stari obrasci suglasnosti koji više nisu primjenjivi. U nastavku prolazimo što se točno promijenilo, koliko sati se smije raditi i kada poslodavac ipak može reagirati.
Što se promijenilo – suglasnost je zamijenjena obavijesti
Dodatni rad danas uređuju članci 18.a i 18.b Zakona o radu, u verziji nakon izmjena iz NN 151/22. Ključna promjena je jednostavna – matični poslodavac više ne daje suglasnost za dodatni rad i ne može ga unaprijed zabraniti. Radnik ga je dužan samo pisano obavijestiti, i to prije nego što kod drugog poslodavca počne raditi.
Pravo na dodatni rad ima radnik koji radi u punom radnom vremenu kod jednog matičnog poslodavca, ili u nepunom radnom vremenu kod više njih tako da mu ukupno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno. Ako imate više matičnih poslodavaca, obavijest predajete svakome od njih, a ne samo jednom.
Koliko sati tjedno smijem raditi u dodatnom radu
Osnovno pravilo je 8 sati tjedno. Ugovorom o dodatnom radu ne smije se ugovoriti više od toga. Postoji jedna iznimka – ako je raspored radnog vremena u dodatnom radu utvrđen kao nejednaki, tjedno radno vrijeme može biti duže od 8 sati, ali ne duže od 16 sati u pojedinom tjednu. Uz to mora vrijediti i drugi uvjet: prosječno radno vrijeme u dodatnom radu kroz razdoblje od četiri mjeseca ne smije biti duže od 8 sati tjedno.
Praktično to znači da tjedan od 14 sati mora biti kompenziran tjednima s manje sati, tako da četveromjesečni prosjek ostane na 8. Za rad duži od 8 sati tjedno radnik uz to mora dati pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad – dakle nije dovoljno da to poslodavac jednostrano rasporedi.
| Pitanje | Prije izmjena (do NN 151/22) | Danas |
|---|---|---|
| Odobrenje matičnog poslodavca | Potrebna pisana suglasnost | Nije potrebna, dovoljna pisana obavijest prije početka rada |
| Može li poslodavac odbiti | Da, uskraćivanjem suglasnosti | Ne unaprijed, ali može uz obrazloženje tražiti prestanak |
| Ograničenje sati | – | 8 sati tjedno, iznimno do 16 uz četveromjesečni prosjek od 8 |
| Izjava o dobrovoljnom pristanku | – | Obavezna za rad duži od 8 sati tjedno |
| Stari obrasci suglasnosti | U upotrebi | Više nisu primjenjivi |
Kada poslodavac ipak može tražiti prestanak dodatnog rada
Ukidanje suglasnosti ne znači da matični poslodavac nema nikakav mehanizam. Može pisanim putem, uz obrazloženje, zatražiti od radnika da prestane obavljati dodatni rad ako za to postoje opravdani razlozi. Zakon posebno izdvaja dvije situacije – kada se dodatni rad obavlja protivno zakonskoj zabrani natjecanja i kada se obavlja unutar rasporeda radnog vremena kod matičnog poslodavca.
Ako je razlog preklapanje radnog vremena, radnik je dužan najkasnije u roku od tri dana uskladiti radno vrijeme kod drugog poslodavca. Bitna razlika u odnosu na stari režim je što zahtjev mora biti pisani i obrazložen, a ne puko odbijanje bez objašnjenja.
Postoji i jedno apsolutno ograničenje. Dodatni rad ne smiju obavljati radnici koji kod matičnog poslodavca rade na poslovima s posebnim uvjetima rada odnosno u skraćenom radnom vremenu, ako bi u dodatnom radu radili na istim takvim poslovima.
Zabrana natjecanja – najčešći kamen spoticanja
Ovo je mjesto gdje se najviše griješi. Ukinuta suglasnost ne ukida zakonsku zabranu natjecanja. Ako biste kod drugog poslodavca obavljali poslove koji konkuriraju djelatnosti vašeg matičnog poslodavca, to je upravo primjer opravdanog razloga zbog kojeg on može tražiti prestanak dodatnog rada. Uz to, mnogi ugovori o radu sadrže i ugovorenu zabranu natjecanja s vlastitim uvjetima.
Prije potpisivanja ugovora o dodatnom radu vrijedi pročitati svoj postojeći ugovor o radu i sve njegove izmjene. Ako ne znate što je sve u njemu ugovoreno, korisno je pogledati kako izgleda ugovor o radu na neodređeno vrijeme i što se sve u njega može ugraditi, odnosno kako se odredbe mijenjaju putem aneksa ugovora o radu.
Doprinosi, prijava i dokaz da ste obavijest predali
Ugovor o dodatnom radu je ugovor o radu, pa drugi poslodavac radnika prijavljuje na obvezna osiguranja i obračunava doprinose za razdoblje dodatnog rada, jednako kao i kod svakog drugog radnog odnosa. Konkretan obračun ovisi o vašoj situaciji, pa za detalje pitajte računovodstvo poslodavca kod kojeg počinjete raditi.
Ono što je u vašim rukama jest dokaz. Obavijest predajte tako da imate potvrdu primitka – potpisanu potvrdu poslodavca, urudžbeni broj ili e-mail s potvrdom – i sačuvajte primjerak za sebe. Ako kasnije dođe do nesporazuma o tome jeste li poslodavca uopće obavijestili, taj papir je jedino što vrijedi.
Ako ne želite sastavljati obavijest od nule, pripremili smo primjer obavijesti o dodatnom radu u Word formatu – s obrascem obavijesti radnika i obrascem potvrde primitka koju potpisuje poslodavac, pozivom na članak 18.a Zakona o radu te uputama o dopuštenom broju sati i izjavi o dobrovoljnom pristanku. Preuzimate ga odmah nakon plaćanja i popunjavate vlastitim podacima.
Česta pitanja
Treba li mi suglasnost šefa za rad kod drugog poslodavca?
Ne. Nakon izmjena Zakona o radu objavljenih u NN 151/22 suglasnost matičnog poslodavca za dodatni rad više nije potrebna. Dovoljna je pisana obavijest koju radnik predaje prije početka rada kod drugog poslodavca. Stari obrasci suglasnosti za dodatni rad time više nisu primjenjivi, iako se u praksi još uvijek koriste.
Koliko sati tjedno smijem raditi u dodatnom radu?
Ugovorom o dodatnom radu smije se ugovoriti najviše 8 sati tjedno. Iznimno, ako je raspored radnog vremena u dodatnom radu nejednaki, u pojedinom tjednu može se raditi i više, ali ne duže od 16 sati, uz uvjet da prosjek kroz razdoblje od četiri mjeseca ne prijeđe 8 sati tjedno. Za rad duži od 8 sati tjedno radnik mora dati pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku.
Može li mi poslodavac zabraniti dodatni rad?
Ne može ga unaprijed zabraniti, ali može pisanim putem i uz obrazloženje zatražiti da ga prestanete obavljati ako postoje opravdani razlozi, osobito ako se dodatni rad obavlja protivno zakonskoj zabrani natjecanja ili unutar rasporeda radnog vremena kod matičnog poslodavca. Kod preklapanja radnog vremena radnik ga je dužan uskladiti najkasnije u roku od tri dana.
Kome predajem obavijest ako radim kod dva poslodavca u nepunom radnom vremenu?
Svakome od njih. Dodatni rad dopušten je radniku koji radi u punom radnom vremenu kod jednog matičnog poslodavca ili u nepunom radnom vremenu kod više njih tako da mu ukupno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno. U tom drugom slučaju pisanu obavijest o dodatnom radu treba predati svakom matičnom poslodavcu, i to prije početka rada.
Članak je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet. Za konkretne situacije preporučujemo savjetovanje s odvjetnikom ili stručnjakom za radno pravo.
