Početna / Baza znanja / Prava i obveze
Vlada vraća stari model financiranja obnove od 2027

Vlada je 11. studenoga 2026. usvojila nacrt izmjena Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom kojim se za Grad Zagreb i Krapinsko-zagorsku županiju od 1. siječnja 2027. ukida privremeni model financiranja obnove. Jedinice lokalne i područne samouprave u tim dvjema sredinama od tog datuma gube mogućnost korištenja 6 posto prihoda od PDV-a namijenjenih decentraliziranim funkcijama za obnovu i vraćaju se na redoviti model financiranja kakav je postojao prije potresa. Izmjene idu u Hrvatski sabor po hitnom postupku, a vlasnici zgrada uključenih u program obnove u tim područjima trebali bi pratiti hoće li promjena utjecati na tempo radova. Za Zagrebačku, Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju privremeni model ostaje na snazi još neko vrijeme.
Trebate vlasnički list?
Ispunite obrazac s adresom - dokument stiže na e-mail najčešće unutar 2 sata.
Zatražite vlasnički listŠto se točno mijenja u financiranju
Od potresa 2020. godine jedinice lokalne i područne samouprave na pogođenim područjima smjele su za potrebe obnove koristiti dio prihoda koji im inače ne bi pripadao – 6 posto od PDV-a namijenjenog decentraliziranim funkcijama, poput financiranja vrtića, osnovnih škola ili socijalne skrbi. Taj privremeni mehanizam omogućio je gradovima i županijama dodatni novac za sufinanciranje obnove zgrada, infrastrukture i javnih objekata bez čekanja na redovite proračunske procedure.
Novim nacrtom zakona taj se model ukida za Grad Zagreb i Krapinsko-zagorsku županiju, pa se financiranje decentraliziranih funkcija vraća na redoviti sustav. Drugim riječima, lokalne jedinice u tim dvjema sredinama od 2027. gube pristup dodatnom izvoru novca koji su do sada mogle usmjeravati prema obnovi.
Zašto Vlada vraća stari model
Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić obrazložio je promjenu podacima o dosadašnjem opsegu pomoći. Prema njegovim riječima, jedinice lokalne i područne samouprave u proteklih pet godina dobile su ukupno 275,6 milijuna eura kroz taj mehanizam, dok je država za decentralizirane funkcije u istom razdoblju izdvojila 407 milijuna eura.
- Obnova većine zgrada javnog sektora trebala bi biti dovršena do kraja 2026. godine
- Prihodi lokalnih jedinica u Zagrebu i Krapinsko-zagorskoj županiji u međuvremenu su porasli
- Država je dosad u obnovu uložila 5,3 milijarde eura kroz drugi dio programa
- Plan obnove nastavlja se provoditi i nakon ukidanja privremenog modela financiranja
Na temelju tih brojki Vlada je procijenila da privremeni model više nije nužan za Grad Zagreb i Krapinsko-zagorsku županiju, dok ga za teže pogođena područja za sada ne dira.
Koja područja su obuhvaćena i od kada
Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom odnosi se na pet jedinica: Grad Zagreb te Krapinsko-zagorsku, Zagrebačku, Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju. Povratak na redoviti model financiranja predviđen je prvo samo za Grad Zagreb i Krapinsko-zagorsku županiju, s datumom primjene od 1. siječnja 2027. Za ostala područja s proglašenom katastrofom, osobito Sisačko-moslavačku županiju koja je najteže stradala u potresu, iznimka ostaje na snazi još neko vrijeme, bez najavljenog datuma ukidanja.
Za vlasnike nekretnina u tim pet jedinica to konkretno znači da se ništa ne mijenja u samom postupku obnove njihove zgrade, ali se mijenja izvor novca kojim njihova jedinica lokalne samouprave sufinancira projekte vezane za obnovu i druge decentralizirane funkcije.
Što slijedi u Saboru
Bačić je na sjednici Vlade predložio da se izmjene zakona upute Hrvatskom saboru po hitnom postupku, što znači da bi rasprava i usvajanje mogli biti dovršeni brzo, bez uobičajenog dvokružnog čitanja. Tekst nacrta konačnog prijedloga zakona prihvaćen je zajedno s nacrtom prijedloga, čime je Vlada ujedno odredila i konačnu verziju izmjena koju šalje zastupnicima.
Što to znači za vlasnike zgrada u programu obnove
Tko u Zagrebu ili Krapinsko-zagorskoj županiji čeka na obnovu zgrade oštećene potresom, promjena izvora financiranja lokalne samouprave sama po sebi ne mijenja njegov status u postupku. Ipak, vlasnicima se isplati pratiti objave svoje jedinice lokalne samouprave o planiranim radovima za 2027. godinu, jer manji manevarski prostor u proračunu zbog gubitka tog izvora prihoda može utjecati na dinamiku sufinanciranja pratećih projekata, poput uređenja okoliša zgrade ili komunalne infrastrukture oko nje. Status vlastite zgrade u sustavu obnove i osnovne podatke o čestici vlasnici mogu provjeriti kroz javne evidencije zemljišnih knjiga i katastra.
Više o tome kako se provjerava status zgrade i čestice pročitajte u članku o ozakonjenju zgrada, a osnovne podatke o svojoj nekretnini možete provjeriti na stranici nekretnine.
Izvori
Naslovna slika: Jan van der Wolf / Pexels
Naručite vaš vlasnički list
Odaberite dokument, upišite podatke o nekretnini i platite online.
* Rok može biti produljen u slučaju tehničke nedostupnosti sustava ili ručne identifikacije čestice.

