Nakon smrti bliske osobe stigne poziv na ostavinsku raspravu i s njim pitanje na koje malo tko ima spreman odgovor – prihvaćate li nasljedstvo ili se odričete. Ljudi se najčešće odriču iz dva razloga: da ostavina ostane jednom nasljedniku, obično bračnom drugu pokojnika, ili zato što se boje dugova. Oba su razloga legitimna, ali oba kriju zamku koju gotovo nitko ne poznaje – odricanje u pravilu vrijedi i za vašu djecu. U ovom vodiču objašnjavamo što nasljednička izjava jest, kako se daje, do kada, što se događa s dugovima ostavitelja i zašto formulacija odricanja odlučuje o tome hoće li vaša djeca naslijediti umjesto vas.
Što je nasljednička izjava
Nasljednička izjava je izjava kojom se nasljednik u ostavinskom postupku očituje prihvaća li nasljedstvo ili ga se odriče. Uređuje je Zakon o nasljeđivanju.
Nasljednik nije dužan dati izjavu. Ako je ne da, ne gubi pravo na nasljedstvo – smatrat će se da je nasljedstva prihvatio. Izjava je, dakle, potrebna prije svega onome tko se želi odreći, ili onome tko želi da se u rješenju o nasljeđivanju izričito vidi njegov prihvat, primjerice zbog ustupa dijela drugom nasljedniku.
Kako se izjava daje i u kojem obliku
Izjava se u pravilu daje usmeno na zapisnik na ostavinskoj raspravi, pred javnim bilježnikom kao povjerenikom suda ili pred sudom. To je najjednostavniji put – dođete na raspravu i izjavite što želite.
Ako ne možete doći ili živite u inozemstvu, izjava se može dati i pisanom ispravom na kojoj je potpis nasljednika javno ovjerovljen (čl. 220. Zakona o nasljeđivanju). Obična poruka ili potpisani papir bez ovjere u pravilu nisu dovoljni. Zato je praktičan redoslijed: tekst izjave pripremite unaprijed, potpis ovjerite kod javnog bilježnika i ispravu dostavite u spis.
Izjava se može dati do okončanja ostavinskog postupka, odnosno do donošenja prvostupanjske odluke – rješenja o nasljeđivanju. Nakon toga je kasno.
Odricanje vrijedi i za vaše potomke
Ovo je najvažniji dio članka i mjesto gdje nastaje najviše nesporazuma. Prema čl. 130. st. 2. Zakona o nasljeđivanju, odricanje od nasljedstva vrijedi i za potomke odricatelja – osim ako se odricatelj izričito odrekao samo u svoje ime.
Primjer je uobičajen. Otac umre, ostaju majka i dvoje odrasle djece. Djeca se odriču “u korist majke” i ne razmišljaju dalje. Ako u izjavi ne stoji da se odriču samo u svoje ime, odricanje obuhvaća i njihovu djecu – unuci pokojnika ne dolaze na njihovo mjesto. Ako pak žele da se odricanje odnosi samo na njih, a da njihova djeca naslijede umjesto njih, to mora biti izričito napisano u izjavi.
Nijedna od dvije varijante nije sama po sebi bolja – važno je da odaberete svjesno, jer se izjava kasnije ne može mijenjati.
| Izjava | Učinak na vas | Učinak na vaše potomke | Odgovornost za dugove |
|---|---|---|---|
| Prihvat nasljedstva | Postajete nasljednik | Nasljeđuju iza vas, po redovnim pravilima | Odgovarate do visine vrijednosti naslijeđene imovine |
| Odricanje (bez posebne naznake) | Smatra se da nikada niste bili nasljednik | Odricanje vrijedi i za njih | Ne odgovarate za dugove ostavitelja |
| Odricanje izričito samo u svoje ime | Smatra se da nikada niste bili nasljednik | Nasljeđuju umjesto vas | Ne odgovarate za dugove ostavitelja |
| Prihvat uz ustup nasljednog dijela | Prihvaćate pa svoj dio ustupate sunasljedniku | Nema nasljeđivanja umjesto vas | Odgovarate kao nasljednik koji je prihvatio |
Dugovi ostavitelja
Nasljeđuje se imovina, ali i dugovi. Nasljednik koji prihvati nasljedstvo odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine – ne iz svoje imovine preko toga. Nasljednik koji se valjano odrekao nasljedstva za dugove ostavitelja ne odgovara, jer se smatra da nikada nije ni bio nasljednik.
Zbog toga prije davanja izjave vrijedi provjeriti sastav ostavine – dakle i imovinu i obveze. Kredit, leasing, dugovanja prema komunalnim poduzećima ili poslovni dugovi mogu bitno promijeniti računicu. Kad je omjer neizvjestan, savjetovanje s odvjetnikom prije rasprave je jeftinije od naknadnog kajanja.
Odricanje “u korist” nekoga zapravo nije odricanje
Formulacija koja se najčešće čuje na ostavinskim raspravama – “odričem se u korist majke” – pravno nije odricanje. To je prihvat nasljedstva uz istodobni ustup nasljednog dijela tom sunasljedniku. Razlika nije akademska: kod ustupa ste vi bili nasljednik pa ste svoj dio prenijeli dalje, sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze, uključujući odgovornost za dugove i mogući porezni tretman ustupa. Kod pravog odricanja se smatra da niste ni bili nasljednik.
Zato prije rasprave odlučite što stvarno želite. Ako želite da imovina pripadne točno određenoj osobi, ide se putem prihvata uz ustup i porezni tretman se provjerava unaprijed. Ako se želite u potpunosti izuzeti, ide se čistim odricanjem, uz odluku odnosi li se ono i na vaše potomke.
Može li se izjava povući
Izjava o odricanju od nasljedstva je neopoziva. Jednom dana ne može se povući ni izmijeniti, pa ni onda kad se naknadno pojavi imovina za koju se nije znalo. To je razlog zašto se izjava nikad ne daje usput, na hodniku, pod pritiskom rodbine.
Vrijedi znati i to da se nasljedstva ne može odreći nasljednik koji je već raspolagao ostavinom ili njezinim dijelom – primjerice prodao naslijeđene stvari ili ih uzeo kao svoje. Takvo raspolaganje smatra se prihvatom nasljedstva. Za maloljetne osobe i osobe pod skrbništvom izjavu daje zakonski zastupnik, u pravilu uz odobrenje nadležnog tijela, pa se u tim slučajevima svakako obratite javnom bilježniku ili odvjetniku.
Ako izjavu želite pripremiti unaprijed, pripremili smo primjer nasljedničke izjave u Word formatu – s obrascem prihvata, opcijom ustupa nasljednog dijela sunasljedniku i obrascem odricanja u kojem birate vrijedi li odricanje i za vaše potomke ili samo za vas. Predložak je koristan i kao podsjetnik što reći na zapisnik i kao osnova za pisanu izjavu s ovjerenim potpisom. Ako tek planirate raspolagati svojom imovinom za slučaj smrti, pogledajte i vodič kako napisati oporuku.
Česta pitanja
Odnosi li se moje odricanje od nasljedstva i na moju djecu?
Da, u pravilu se odnosi. Prema čl. 130. st. 2. Zakona o nasljeđivanju odricanje vrijedi i za potomke odricatelja, osim ako odricatelj izričito izjavi da se odriče samo u svoje ime – tada njegovi potomci nasljeđuju umjesto njega. Zbog toga izjava mora sadržavati jasno odabranu varijantu, jer se naknadno ne može ispraviti.
Mogu li se predomisliti nakon što sam se odrekao nasljedstva?
Ne. Izjava o odricanju od nasljedstva je neopoziva – ne može se povući ni izmijeniti, ni onda kada se naknadno pojavi imovina za koju se nije znalo. Zato prije davanja izjave provjerite sastav ostavine, dakle i imovinu i dugove ostavitelja. Nasljedstva se ne može odreći ni nasljednik koji je već raspolagao ostavinom, jer se takvo raspolaganje smatra prihvatom.
Naslijedit ću i dugove pokojnika?
Nasljednik koji prihvati nasljedstvo odgovara za dugove ostavitelja, ali samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Nasljednik koji se valjano odrekao nasljedstva ne odgovara za dugove jer se smatra kao da nikada nije bio nasljednik. Ako je odnos imovine i dugova neizvjestan, prije ostavinske rasprave provjerite sastav ostavine i po potrebi se posavjetujte s odvjetnikom.
Mogu li izjavu dati pisano ako ne mogu doći na raspravu?
Možete. Izjava se u pravilu daje usmeno na zapisnik pred javnim bilježnikom kao povjerenikom suda ili pred sudom, ali se može dati i pisanom ispravom na kojoj je potpis nasljednika javno ovjerovljen. Običan potpisani papir bez ovjere u pravilu nije dovoljan. Izjava se može dati do donošenja prvostupanjskog rješenja o nasljeđivanju.
Članak je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet. Za konkretne situacije preporučujemo savjetovanje s odvjetnikom ili javnim bilježnikom.
