Podstanar je uselio, ugovor o najmu je potpisan, a onda dolazi pitanje koje redovito zapne – može li prijaviti prebivalište na toj adresi i mora li vlasnik u to ući. Vlasnici se najčešće boje da će prijavljena osoba time steći nekakvo pravo na stan, a najmoprimci ne znaju treba li im ovjerena suglasnost ili je dovoljan papir s potpisom. U nastavku prolazimo kroz oboje – što prijava zapravo znači, koji oblik suglasnosti se traži, u kojem roku se prijava podnosi i što kada najam prestane.
Može li podstanar prijaviti prebivalište u iznajmljenom stanu
Može, ali ne sam od sebe. Prijavu i odjavu prebivališta i boravišta uređuje Zakon o prebivalištu. Kada se osoba prijavljuje na adresi nekretnine koja nije njezina, u postupku se traži da vlasnik zna za prijavu i da je odobrava – dakle suglasnost vlasnika.
Prije toga vrijedi razlikovati dva pojma. Boravište se prijavljuje kada osoba na adresi boravi privremeno, a prebivalište kada se na adresi trajno nastanjuje. Kod dugoročnog najma najčešće je riječ o prebivalištu, no izbor mora odgovarati stvarnoj situaciji, jer se prijava daje pod odgovornošću za točnost podataka.
Što vlasnik riskira ako dopusti prijavu
Ovo je najveći strah vlasnika i ujedno najveći nesporazum. Prijavljeno prebivalište je evidencijska radnja – podatak o tome gdje osoba stanuje. Ono ne daje nikakvo stvarno pravo na stanu, ne stvara vlasništvo, ne stvara pravo stanovanja i ne produžuje najam. Prava najmoprimca proizlaze isključivo iz ugovora o najmu, a ne iz činjenice da je negdje prijavljen.
Ono što vlasnik stvarno treba imati na umu praktičnije je prirode. Prijavljena osoba na tu adresu prima poštu, uključujući i poštu tijela i ovrhovoditelja. Ako se odseli, a ne odjavi prijavu, na adresi ostaje evidentirana osoba koja ondje više ne živi. Zato se suglasnost vrijedi vezati uz trajanje najma i unaprijed dogovoriti obvezu odjave, o čemu više u nastavku.
Treba li suglasnost biti ovjerena kod javnog bilježnika
U pravilu da, osim ako vlasnik dolazi osobno. Ministarstvo unutarnjih poslova za prijavu na adresi u vlasništvu druge osobe u pravilu traži jedno od dvoje – suglasnost vlasnika na kojoj je potpis ovjeren kod javnog bilježnika, ili osobni dolazak vlasnika u nadležnu policijsku upravu ili postaju, gdje vlasnik uz predočenje osobne iskaznice daje suglasnost na zapisnik.
Praksa se po policijskim upravama zna razlikovati, kao i popis dokumenata koji se traži uz zahtjev. Zato prije odlaska nazovite ili provjerite u nadležnoj policijskoj upravi što točno traže u vašem slučaju, pogotovo ako je osnova korištenja stana nešto drugo od klasičnog najma.
Rok i dokumentacija za prijavu
Prijava se podnosi policijskoj upravi ili postaji nadležnoj prema adresi nekretnine, na propisanom obrascu, u roku od 15 dana od dana nastanjenja na adresi odnosno od promjene adrese. Uz prijavu se u pravilu prilažu osobna iskaznica podnositelja, suglasnost vlasnika (ovjerena ako vlasnik ne dolazi osobno) te dokaz o pravnoj osnovi korištenja nekretnine, primjerice ugovor o najmu ili dokaz vlasništva. Ako je ugovor o najmu prijavljen poreznoj upravi odnosno ovjeren, priložite primjerak – time se postupak u pravilu ubrzava. Postoji i mogućnost elektroničke prijave, a uvjeti korištenja navedeni su na stranicama MUP-a.
| Situacija | Što se u pravilu traži |
|---|---|
| Vlasnik ne može doći u policijsku upravu | Suglasnost s potpisom ovjerenim kod javnog bilježnika |
| Vlasnik dolazi osobno | Osobna iskaznica vlasnika, suglasnost se daje na zapisnik |
| Osnova korištenja je najam | Ugovor o najmu, po mogućnosti ovjeren ili prijavljen poreznoj upravi |
| Osoba na adresi boravi privremeno | Prijava boravišta umjesto prebivališta |
| Najam je prestao, osoba se odselila | Odjava odnosno promjena prijavljene adrese |
Odjava kada najam prestane
Kada najam završi ili se osoba odseli, prijavljenu adresu potrebno je odjaviti odnosno promijeniti. To je u prvom redu obveza osobe koja se selila. Ako to ne učini, vlasnik može prijaviti MUP-u da osoba više ne stanuje na adresi, nakon čega se provodi provjera i po potrebi odjava po službenoj dužnosti.
Najlakše je problem izbjeći unaprijed. U suglasnosti navedite da se daje do isteka ugovora o najmu, a ne na neodređeno vrijeme, i u samom ugovoru o najmu dogovorite obvezu odjave u roku nakon iseljenja. Ako ugovor o najmu tek sklapate, može vam poslužiti primjer ugovora o najmu stana, a ako želite ovršnu klauzulu za iseljenje i naplatu, tu je solemnizirani ugovor o najmu.
Fiktivna prijava i zašto se ne isplati
Prijava na adresi na kojoj osoba stvarno ne živi je prekršaj za koji su propisane novčane kazne, a MUP takvu prijavu može poništiti. To vrijedi za obje strane – i za osobu koja se prijavljuje i za vlasnika koji je dao suglasnost znajući da tamo nitko neće stanovati. Isto tako, davanje neistinitih podataka u samom postupku prijave predstavlja prekršaj.
Praktična pogreška koja se često vidi je usmeni dogovor – vlasnik kaže da nema ništa protiv, ali ne potpiše ništa. Kad kasnije dođe do spora oko iseljenja ili odjave, nitko nema papir. Zato suglasnost napišite, navedite osnovu i rok, i ispišite dva primjerka – jedan za podnositelja prijave, jedan za vlasnika.
Ako ne želite sastavljati izjavu od nule, pripremili smo primjer suglasnosti vlasnika za prijavu prebivališta u Word formatu – s opcijama za boravište i prebivalište, osnovom korištenja (najam, srodstvo ili druga osnova), razdobljem na koje se suglasnost daje te uputama o roku, prilozima i odjavi. Preuzimate ga odmah nakon plaćanja i popunjavate vlastitim podacima.
Česta pitanja
Stječe li podstanar pravo na stan ako u njemu prijavi prebivalište?
Ne. Prijava prebivališta je evidencijska radnja i ne daje nikakvo stvarno pravo na nekretnini – ni vlasništvo, ni pravo stanovanja, niti produžuje najam. Prava najmoprimca proizlaze isključivo iz ugovora o najmu. Ono na što vlasnik treba paziti praktične je naravi, prije svega dostava pošte na tu adresu i uredna odjava nakon iseljenja.
Mora li suglasnost vlasnika biti ovjerena kod javnog bilježnika?
U pravilu da, osim ako vlasnik dolazi osobno. MUP za prijavu na tuđoj adresi u pravilu traži suglasnost s potpisom ovjerenim kod javnog bilježnika ili osobni dolazak vlasnika u nadležnu policijsku upravu, gdje se suglasnost uz predočenje osobne iskaznice daje na zapisnik. Kako se praksa po policijskim upravama zna razlikovati, provjerite zahtjeve u nadležnoj upravi prije odlaska.
U kojem roku se prijavljuje prebivalište nakon useljenja?
Prijava se podnosi u roku od 15 dana od dana nastanjenja na adresi odnosno od promjene adrese, i to policijskoj upravi ili postaji nadležnoj prema adresi nekretnine, na propisanom obrascu. Uz prijavu se u pravilu prilažu osobna iskaznica, suglasnost vlasnika i dokaz o pravnoj osnovi korištenja nekretnine, primjerice ugovor o najmu.
Što ako se podstanar odseli, a ne odjavi prebivalište?
Odjava odnosno promjena adrese obveza je osobe koja se odselila. Ako je ne provede, vlasnik može prijaviti MUP-u da osoba više ne stanuje na adresi, nakon čega se provodi provjera i po potrebi odjava po službenoj dužnosti. Najjednostavnije je unaprijed dati suglasnost samo do isteka ugovora o najmu i u ugovoru dogovoriti obvezu odjave nakon iseljenja.
Članak je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet. Za konkretne situacije preporučujemo savjetovanje s odvjetnikom ili javnim bilježnikom.
